Model izrade visejezicnog multimedijalnog tezaurusa u podrucju konzervacije I restauracije
Multimedijski suradnicki pristup potpomognut e-tehnologijama
Uvod
Izrada tezaurusa kojim Se utvrduje nazivlje nekog odredenog podrucja znanja slozen je rad neophodan za prenosenje tehnickih I strucnih spoznaja koji pridonosi opcem spoznajnom razvoju odredene struke.
Briga za kulturnu bastinu u vidu konzervacijsko-rastauratorskih radova podrazumijeva I stvaranje konzervatorske I restauratorske dokumentacije u sklopu koje je I prikupljanje termina jezika struke koji se odnosi na ovo specificno podrucje istrazivanja. Putem jezika koji ih prepoznaje I opisuje moguce je doprinijeti prenosenju materijala I tehnika koji Bi Se izvan restauratorskog konteksta mogli zagubiti ili nestati.
Izrada visejezicnog tezaurusa konzervacije I restauracije, uz ocuvanje jezicne bastine pojedinih jezika, pomogla Bi prevladavanje jezicnih prepreka u cilju nedvosmislene, suglasne I pravilne komunikacije izmedu strucnjaka u navedenom podrucju, omogucivsi na taj nacin razmjenu konzervatorsko-restauratorskih znanja izmedu razlicitih kultura. Takoder Bi bila doprinos korektnom poucavanju konzervatorsko-restauratorske struke, te standardizaciji strucne terminologije u podrucju konzervacije I restauracije.
Suvremene informacijske tehnologije omogucuju otvoreno mrezno okruzenje u kojemu je moguce postaviti theoretical account suradnickog sustava za izradu visejezicnog hipertekstualnog ( hipermedijalnog ) strojno citljivog tezaurusa koji Bi bilo moguce objaviti, trajno razvijati, azurirati one nadogradivati.
Teorijska podloga
Potreba za prikupljanjem terminologije u podrucju umjetnosti I umjetnickih tehnika prepoznata je na talijanskom govornom podrucju vec u sedamnaestom stoljecu. Filippo Baldinucci 1681. godine objavljuje prvi „tehnicki” rjecnik terminologije iz podrucja likovne umjetnosti Vocabolario Toscano dell’Arte vitamin E del Disegno. Namjera je bila izdati I svezak s „prijevodom na Francuski, Engleski I Njemacki, kao I na glavne talijanske dijalekte“ , koji medutim, zbog nedostatka financijskih sredstava, nikada nije objavljen. Tada, kao I danas ciljevi I nacini istrazivanja postavljaju job prevladavanja jezicnih barijera.
Podrucje istrazivanja nazivlja struke snazan zamah dozivljava tijekom devetnaestog stoljeca kada u okviru proucavanja umjetnickih I obrtnickih tehnika nastaje velik broj publikacija, vecinom organiziranih u obliku rjecnika. Pocevsi od velikog obima materijala prikupljenog u Diderotovoj I d’Alambertovoj Encikolpediji devetnaesto stoljece obiljezeno je zivim interesom u pogledu sistematizacije svega onoga sto je omogucavalo uredenje, klasifikaciju I organizaciju materijala koji su do tada bili razasuti ili vezani za tajne recepte radionica, pa stoga prepusteni promjenljivoj usmenoj predaji znanja. U nekim slucajevima istrazivanja su bila podredena lingvistickim interesima one usmjerena Ka upoznavanju dijalektalnih tradicija s namjerom njihova prevladavanja I homogenizacije jezika na citavom nacionalnom teritoriju. Primjeri su: rad Felicea Carene, slikara koji je objavio metodske rjecnike ( posebno „Novi talijanski rjecnik umjetnosti I zanata“ u izdanju iz 1885. u kojima je iznesen nemali broj tehnickih znanja, zatim „Govor firentinskih zanatlija“ Girolama Gargiollija iz 1876. Te „Dizionario Tecnico dell’Architetto vitamin E dell’Ingegnere“ u izdanju Collegia degli Architetti vitamin E Ingegneri di Firenze, iz 1887.
Iz repertoara devetnaestog stoljeca moguce je razabrati kako postoji kontinuitet u jeziku – a putem jezika I u tehnickoj praksi – koji Se nadovezuje na traktate iz prethodnih stoljeca. „Tehnicki rjecnik Arhitekta I Inzenjera“ integralno je mogao prisvojiti neke Doctor of Optometry leksema koji su Se nalazili u Baldinuccijevom Rjecniku, jer su sustinski bili jos uvjek valjani I leksicki I sadrzajno usprkos razmaku Doctor of Optometry dva stoljeca, dok je Baldinuccijev rjecnik u kontinuitetu s rukopisima Giorgia Vasarija ili, jos dalje u vremenu, s mnogim srednjevjekovnim praksama zabiljezenima u traktatima poput „Knjige O umjetnosti“ Cennina Cenninija.
Taj kontinuitet je sasvim jasno vidljiv ako razmotrimo specificno podrucje koristenja alata. Ne postoji prekid izmedu popisa navedenog u nekom inventaru iz petnaestog stoljeca I popisa koji mozemo zamisliti u nekoj stolarskoj radionici ili gradevinskom gradilistu iz devetnaestog stoljeca. Nasuprot tome ocita je golema diskrepancija u kontinuitetu izmedu devetnaestog stoljeca I suvremenog doba. Tijekom zadnjeg stoljeca materijali, alati one tehnike dozivjeli su ogromnu evoluciju I preokret nikad prije u povijesti zabiljezen. Istovremeno, u Tom razdoblju javila Se potreba district attorney Se djela I materijalna svjedocanstva proslosti zastite, sto je moguce postici jedino poznavanjem, pa stoga I konzervacijom povijesnih materijala, tehnika I alata zahvaljujuci kojima su Ta djela stvorena. Iz ovoga proizlazi jos jedan cilj istrazivanja leksika struke u podrucju umjetnosti I restauracije, a to je: putem jezika koji ih prepoznaje I opisuje doprinijeti prenosenju materijala I tehnika koji Bi Se izvan restauratorskog konteksta mogli zagubiti ili nestati.
Medunarodni komitet za dokumentaciju ( CIDOC ) Medunarodnog savjeta za muzeje ( ICOM ) objavio je 1995. godine Medunarodne smjernice za podatke O muzejskom predmetu: CIDOC-ove podatkovne kategorije. Hrvatski je prijevod objavljen u Vijestima muzealaca I konzervatora kao prilog uz broj 1-4 ( 1999 ) . Istice se vaznost uporabe normiranog nazivlja: ono Ne samo district attorney odreduje kvalitetu sadrzaja podataka I njihovo dosljedno biljezenje, vec sudjeluje I u preciznom definiranju strukture I njezinoj kasnijoj interpretaciji pri pretrazivanju, ispisu ili razmjeni podataka. Vezano za kontrolu nazivlja navodi se vaznost primjene standardiziranih pravila formata I kontrole nazivlja pri izradi dosljedne dokumentacije Te upucuje na bitne standarde za sadrzaj I vrijednost podataka. U opisu podatkovnih skupina I kategorija, uz kategorije za koje je to potrebno, Smjernice preporucuju koristenje kontroliranog nazivlja. David Bearman s izlaganja na Godisnjoj konferenciji CIDOC-a 1997. u Nurnbergu ukazuje na potrebu district attorney Se iznadu nacini prevodenja informacija O muzejskim konceptima.
U Zakonu o zastiti I ocuvanju kulturnih dobara, Pravilniku o strucnim zvanjima konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti Te uvjetima I nacinu njihova stjecanja kao I u svakodnevnoj radnoj praksi spominju Se strukovni end point u podrazumijevanom znacenju. Hrvatsko restauratorsko drustvo prepoznaje potrebu jasno definirati termine kojima se koristi struka. Definicije HRD-a temelje Se na hrvatskoj konzervatorsko – restauratorskoj tradiciji I smjernicama definiranim od strane ECCO-a ( European Confederation of Conservation Organizations ) , ICOM-CC ( International Council of Museums-Committee for Conservation ) i ENCoRE-a ( European Network for Conservation-Restauration Education ) . Aktivno usuglasavanje definicija nazivlja potrebno je razvijati I prilagodavati u skladu s buducim smjernicama razvoja konzervatorsko-restauratorske struke.
Sadasnji povijesni trenutak snazno je obiljezen mogucnostima koristenja novih tehnologija, posebno telematskih mreza za istrazivanje, arhiviranje/pohranjivanje podataka I prenosenje istih. Zahvaljujuci informatici moguce je upravljati opseznim bankama podataka sto je, osim sto je ubrzalo vrijeme istrazivanja, omogucilo district attorney Ta ista istrazivanja postignu novu kvalitetu. Ovdje mozemo navesti primjer „Rjecnika arhitekture“ Nikolausa Pevsnera, John Fleminga i Hugh Honoura u kojem Se kao prednosti navodi mogucnost intertekstualnog povezivanja oko dvije tisuce natuknica. Danas je na temelju frekvencije nazivlja I terminologije moguce ostvariti na tisuce linkova.
Brojnim inicijativama Europska Komisija potice povezivanje odredenih ciljeva ( uglavnom prevladavanje jezicnih barijera unutar EU ) uz optimalno koristenje novih informacijskih tehnologija: poput projekta u trajnom nastajanju Euro Dic Autom ( hypertext transfer protocol: //iate.europa.eu/ ) , Eurovoc ( hypertext transfer protocol: //europa.eu/eurovoc/ ) . Ovdje treba navesti I primjere poput istrazivanja AAT ( Art & A ; Architecture Thesaurus ) koje je financirala Fundacija Paul Getty hypertext transfer protocol: //www.getty.edu/research/tools/vocabulary/aat/index.html ) , u kojemu je paznja posvecena hijerarhijskom strukturiranju I kategorizaciji leksema, zatim Conservation and Art Materials Dictionary Museum of Fine Arts, Boston ( hypertext transfer protocol: //www.mfa.org/conservation ) , Main Building Materials Thesaurus ( hypertext transfer protocol: //thesaurus.english-heritage.org.uk/thesaurus.asp? thes_no=129 ) I Means Building Glossary ( hypertext transfer protocol: //www.rsmeans.com/dictionary ) . Zatim Argos Project ( hypertext transfer protocol: //www.argosproject.org ) koji obraduje oko 2500 leksema na talijanskom jeziku iz podrucja umjetnickih tehnika I restauracije vecim dijelom prevedenih na jezike: engleski, francuski, spanjolski i njemacki koji omogucuje online azuriranje od strane partnera koji sudjeluju u projektu.
Izradu multimedijalnog tezaurusa konzervacije I restauracije tamo gdje je to moguce potrebno je popratiti ikonografskim materijalom koji doprinosi pojasnjenju pojedinog leksema. Vaznost ilustrativnog prikaza je ocita. Svojedobno 1751 Denis Diderot je pisao: „Oskudna navika district attorney Se pise I cita zapise O umjetnostima otezava jasno iscitavanje teskih stvari. Iz toga nastaje potreba za slikama. Moglo Bi Se s tisucu primjera pokazati kako je neki jezicni rjecnik cist I jednostavan, ali mom koliko dobro bio napravljen, bez slika ne moze izbjeci district attorney zapadne u opskurne I nejasne definicije“ . Ovo je jos vise tocno ako se zamisle mogucnosti koje „slika“ ima u prevladavanju jezicnih barijera, pa prema tome I u olaksavanju razumijevanja I prijevoda leksema.
Uze podrucje rada
U ovoj ce se disertaciji, koristeci jezicnu bastinu talijanskog govornog podrucja kao polaziste za izgradnju tezaurusa u podrucju konzervacije I restauracije za hrvatski jezik, ispitivati mogucnost izrade tezaurusa u podrucju koje trazi raznolike kompetencije. Pravilna interpretacija I definiranje strucne terminologije jedan je Doctor of Optometry sredisnjih dijelova jezika neke struke. Strucnu terminologiju karakterizira visa razina preciznosti dad Se za njezinu analizu I sistematizaciju trazi poznavanje pojmovnog sustava ( strukture i sadrzaja ) odredene struke na materinskome jeziku. Buduci district attorney je poznavanje pojmovnog sustava odredene struke na materinskom jeziku vezano za poznavatelje struke vise nego za lingviste, za pravilnu interpretaciju strucne terminologije pri izradi tezaurusa potrebna je suradnja izmedu poznavatelja struke I jezicnih strucnjaka.
Istrazivanje I analiza u podrucju jezika konzervacije I restauracije odnosi se na vise razlicitih disciplina: definiranje intervencije restauracije kao rezultata interakcije kompleksnih ekipa specijalista zahtijeva neprestano pribjegavanje interdisciplinarnim realitetima koji se ponekad cine udaljeni Doctor of Optometry svijeta umjetnosti. Nasuprot tome, u slucaju jezika umjetnickih tehnika ( s njihovim specificnim instrumentima I materijalima ) , kompleksnost istrazivanja povezana je SA starom I prekomjerno raznolikom tradicijom leksicke uporabe cija znacenja mogu poprimiti razlicite vrijednosti s obzirom na razdoblje, kontekst I na zemljopisno podrucje uporabe. Ovu kompleksnost pak, treba shvatiti kao bogatstvo I specificnu kulturnu bastinu koju treba ocuvati I prenositi.
Cilj istrazivanja
Istrazivanjem terminologije u podrucju konzervacije I restauracije nastojat ce Se postaviti theoretical account izrade visejezicnog multimedijalnog tezaurusa uz koristenje otvorenog mreznog suradnickog okruzenja koje ce omoguciti interdisciplinarni pristup istrazivanju I analizi strucnih tekstova navedenog podrucja, odnosno suradnju izmedu poznavatelja struke I jezicnih strucnjaka. Tezaurus bi trebao potpomoci terminolosku uniformiranost koja Bi jamcila pravilnu komunikaciju izmedu zaposlenih u sektoru kao I izmedu istrazivaca koji nisu specijalisti struke, ispravnu interpretaciju strucnih tekstova, starih prirucnika I receptarija. Putem jezika koji ih prepoznaje I opisuje doprinijelo Bi Se prenosenju materijala I tehnika koji Bi Se izvan restauratorskog konteksta mogli zagubiti ili nestati.
Informaticki alati ce omoguciti izradu online izdanja tezaurusa koji ce, mada nepotpun, imati kvalitetu prakticne primjenjivosti. Mreza Bi Se koristila I kao laboratorij za izradu iscrpnijeg tezaurusa u kojemu ce Se pokrenuti trajna interakcija izmedu studenata I istrazivaca u podrucju konzervacije I restauracije, profesionalnih restauratora, povjesnicara umjetnosti, povjesnicara tehnika iz dva predlozena konteksta, talijanskog I hrvatskog, cime Bi Se potpomoglo eventualno nadvaladavanje komunikacijskih I interkulturalnih prepreka u ovom specificnom podrucju I kontekstu.
Metodoloski postupci
Istrazivanje ce se provesti u suradnji SA studenatima Odjela za umjetnost one restauraciju Sveucilista u Dubrovniku koji u sklopu dvojezicnog ( hrvatskog I talijanskog ) sveucilisnog studija konzervacije I restauracije uce talijanski jezik struke, kao I u suradnji s njihovim profesorima I mentorima u struci s hrvatskog I talijanskog govornog podrucja. Suradnja ce se pokrenuti u otvorenom mreznom okruzenju. Analizirat ce se strucni tekstovi iz odabranih konteksta oba govorna podrucja s ciljem definiranja relevantne terminologije Te ce Se translacijski pokusati postaviti leksicki ekvivalenti izmedu Ta dva jezika. Ekvivalenti, deskriptori I definicije na hrvatskom jeziku unosit ce se u tezaurus, tamo gdje ce biti moguce, uz popratne multimedijske sadrzaje.
Kako Bi Se dokazala korisnost ovakvog modela izrade tezaurusa provest ce Se istrazivanje o mogucnostima izrade istog takvog tezaurusa s kontrolnom grupom studenata talijanistike u Hrvatskoj koji nemaju znanja iz konzervacije I restauracije.
Na podacima ce Se primijeniti deskriptivna statistika varijabla, analiza varijance, regresijska analiza I drugi adekvatni postupci. Statisticka obrada podataka provest ce Se uz pomoc statistickog paketa Statistica 8.0.
Ocekivani znanstveni I prakticni doprinos
S obzirom da u Hrvatskoj jos Ne postoji izradena terminologija za podrucje konzervacije I restauracije. Ovim radom postavio Bi se theoretical account na osnovu kojeg Bi Se moglo izraditi prijedlog projekta izrade iscrpnog tezaurusa konzervacije I restauracije za hrvatski jezik, temeljeci se na nekima od vec postojecih visejezicnih tezaurusa u ovom podrucju. Takav projekt bio Bi u skladu SA smjernicama suvremenih projekata jezicnih tehnologija u kojima je stavljen naglasak na razvoj multimedijskih sucelja kao sredstva za komunikaciju covjeka I racunala I na razvoj semanticki utemeljenih sustava koji Bi omogucili pristup pohranjenim podacima.
Ocekujemo district attorney ce ovo istrazivanje omoguciti nove spoznaje O terminologiji hrvatskog jezika u podrucju konzervacije I restauracije sto Bi unaprijedilo komunikaciju izmedu strucnjaka I istrazivaca u ovoj struci.
Nadamo Se dobiti uvid u stupanj povezanosti suradnickih alata I mogucnosti izrade visejezicnog multimedijalnog tezaurusa. Dobiveni rezultati mogli Bi pridonijeti I rasvjetljavanju procesa usvajanja leksika jezika struke uz koristenje e-tehnologija.
U Zagrebu, 25. ozujka 2009.
Potpis mentora: Potpis kandidata:
physician. doctor Sc. Sanja Seljan Mister Sc. Lucijana Leoni
Literatura:
Claudio Paolini, Manfredi Faldi, ( 1999 ) Glossario delle tecniche pittoriche vitamin E del restauro, Edizioni Palazzo Spinelli, Firenze,
Claudio Paolini, Manfredi Faldi, ( 2005 ) Glossario delle tecniche artistiche vitamin E del restauro, Edizioni Palazzo Spinelli, Firenze
Claudio Paolini, ( 2001 ) Glossario delle malte e degli intonaci district attorney rivestimento, decorazione plastica vitamin E supporto pittorico, Edizioni Palazzo Spinelli, Firenze,
Vanda Broughton, ( 2006 ) Essential synonym finder building, Facet Publishing, London
Bhatia, V.K. ( 1993 ) Analyzing Genre: Language Use in Professional Settings. Longman
Cabre , M. T. ( 1999 ) Terminology, Methods and Applications. A’dam, Philadelphia, Benjamins Publ
M. Gotti ( 2005 ) Investigating Specialized Discourse. Bern: Peter Lang
Mihaljevic , J. , N. Pintaric ( ur. ) : Prevodenje: Suvremena strujanja I tendencije, Zbornik HDPL, Zagreb
Scarpa, F. ( 2001 ) La traduzione specializzata. Hoepli, Milano
Magris, M. , M. Musacchio, L. Rega, F. Scarpa ( 2002 ) Manuale di terminologia.
Aspetti teorici, metodologici e applicativi. Hoepli, Milano
Pritchard, B. ( 1995 ) O nekim pitanjima prevodenja hijerarhijskih leksickih skupova.
Mihaljevic , J. , Pintaric , N. , ur. : Prevodenje: Suvremena strujanja I tendencije, Zbornik, HDPL, Zagreb
Sager, J.C. ( 1990 ) A Practical Course in Terminology Processing. J. Benjamins, Amsterdam
Christopher Taylor ( 1998 ) , Language to linguistic communication, Cambridge University Press,
Roger T. Bell ( 1991 ) , Translation and translating, Theory and pattern, Longman
David Jaques, Jilly Salmon, ( 2008 ) , Learning in groups, Routledge, London and New York
Jilly Salmon, ( 2006 ) E-tivities RoutledgeFalmer, London and New York
Manfredi Faldi, Claudio Paolini, ( 1987 ) Tecniche fotografiche per la documentazione delle opere d’arte, Firenze,
Claudio Paolini ( 1993 ) L’arte del legno in Italia. Storia tecniche vitamin E restauro: un repertorio bibliografico, Firenze.
Claudio Paolini ( 1994 ) Repertorio bibliografico dell’oreficeria italiana: Storia tecniche vitamin E restauro.
Cennino Cennini, Il libro dell’arte, Knjiga o umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
