U ovom cu Vam pismenom radu ispricati price iz svijeta zena, price koje su iznikle na tlu jedne drevne religiozne tradicije na Istoku koja je i danas vrlo jaka i koja vec duze vrijeme medju zapadnjacima nalazi svoje sljedbenike i ozbiljne tragaoce.
Zen cine one grane na budistickom stablu za koje bi se mozda opravdano molo reci da su pri samom vrhu. Znamo da najvise grane nisu spremne podnijeti previse tereta. Tako ni zen nije spreman suvise zamarati se onim sto nije sama sustina budizma, vec je tvrdoglavo zaokupljen onim jednim bez cega sve ostalo gubi smisao. Takva ogoljenost zen budizma moze se oprimjeriti rijecima Sutre srca koju zenisti svakodnevno recitiraju, ,Oblik je praznina, a praznina oblik; niti se praznina razlikuje od oblika, niti se oblik razlikuje od praznine; ono sto je oblik to je praznina, ono sto je praznina to je oblik. Isto je tako s osjecajima, opazanjima, poticajima i saznanjima”.
Zen je proizasao iz jednog procesa u razvoju budizma koji je logicna posljedica potrebe koja predstavlja samo bit religioznosti, potrebe za stalnim nalazenjem, za stalnim uspinjanjem u onu sferu u kojoj duh moze konacno biti potpuno slobodan. Biti potpuno slobodan znaci, izmedju ostalog, ne ovisiti vise ni o kakvim ucenjima i sistemima, ne zbog ravnodusnosti spram mudrosti, vec zbog nemogucnosti da se, prozrevsi sustinu svega, vise ikada bude odvojen od nje. Ako je spoznaja koja spoznavatelja cini zaista slobodnim, onda je to ontoloski toliko bitna spoznaja da bez nje ni sama Mudrost ne bi mogla biti to sto jest, naime prava Mudrost. Odnosno, to je spoznaja ili uvid koji Mudrost cini savrsenom. Upravo se tako zovu sutre koje se bave tim sustinskim uvidom- Sutre Savrsenstva Mudrosti iz kojih je i vec spomenuta Sutra srca.
Budizam je cesto (pa cak i od nekih budista) shvacen kao nihilizam, kao jedan pesimistiki nauk po kojem je najbolje ne postojati. ako je Buda imao zaista nesto takvo na umu onda je budizam u neotklonjivom proturjecju s drugim religijama. Onda, ili su druge religije lazne ili je budizam lazan. Jer sve druge religije pocivaju na pretpostavci da postoje nesto covjeku Vrijedno i Bitno, jer je za njega spasonosno; sto je predmet religiozne ceznje, jer je istinsko Dobro; neki misterij koji se obicno naziva Bogom. Kaze se da u budizmu nema Boga, da je budizam ateisticki, da budizam negira dusu, itd. Kako bismo onda trebali shvacati Nirvanu, krajnji budisticki ideal? Da li mozda onako kao sto ateisti shvacaju smrt.
Buda je vise puta jasno odgovorio da bi to bila velika zabluda. Kada je cuo za optuzbe da propovjeda nihilizam i da vodi lude k unistenju, odgovorio je: Da, ja svakako ucim ljude unistenju, unistenju pozude, bijesa i neznanja, kao i unistenju mnogih drugih zala i losih djela. U tom smislu moze se s pravom reci da ja poducavam nihilizam, da sirim svoj nauk s ciljem unistenja, i da tamo odvlacim svoje ucenike”.
Evo primjer jednog izvatka iz Dhammapadama 6. poglavlje gdje se jasno vidi kako je budizam religija koja zagovara prave moralne vrijednosti:
Neka mudar covjek napusti put tame i njeguje put svjetlost,
odlazeci iz svjetovnog zivota u beskucnicki,
u osamljenost u kojoj je tesko naci zadovoljstvo.
Neka u tome trazi radost napustivsi sve zelje,
i neka ocisti svoj duh od svake prljavstine.
Oni u cijem su duhu sedam kreposti savrsenog pobudjenja,
koji su obestrasceni i raduju se slobodi nevezanosti,
koji su zasustavili sve svjetovne teznje,
dosezu savrsenu Nirvanu vec na ovom svijetu.
Zbog ovih odlika budizam je lako usporediv sa moralnim nacelima i etickim ucenijima krscanstva.
Za kraj bi htio kroz par prica (primjera) bolje i razumljivije objasniti zen budizam.
STO JE ZEN?
Mlada riba upita stariju ribu:
Mlada:Stalno slusam ljude kako govore o necemu sto zovu more. Ali sto je to more?
Stara:More je ono sto te okruzuje!
Mlada:Ali zasto ga ne mogu vidjeti?
Stara: More je unutar tebe, i svuda oko tebe. Ti si rodjena u moru i umrijet ces u moru. More te obavija bas kao i tvoja vlastita koza.
Konfucije je rekao: ,Ribe zaboravljaju da zive u vodi; ljudi zaboravljaju da zive u caroliji taoa” Ljudi zive u moru zena, pa ipak ne znaju za nj.
PROSVJETLJENJE VALA
Mali val: Oh, kako patim. Drugi valovi su tako veliki, a ja sam tako majusan. Neki su tako uspjesni, a ja sam tako jadan.
Veliki val: To je zato sto ne vidis jasno svoje izvorno lice, pa onda mislis da patis!
Mali: Znaci, ja nisam val? Pa sto sam onda?
Veliki: Val je samo tvoje privremeni oblik. Ti si u stvari voda!
Mali:Voda?
Veliki: Kad shvatis da je tvoja temeljna priroda voda, vise te nece zbunjivati to sto si val, i tvoja patnja ce nestati.
Mali:A, kuzim! Ja sam ti a ti si ja. A oboje smo dio veceg sebe!
Ljudi sebicno misle da pripadaju samima sebi. Stoga se usporedjuju sa drugima i onda misle da pate. U stvari, svaki je covjek dio prirode.
CEMPRES POSTAJE BUDA
Redovnik: Majstore, imali cempres buda-prirodu?
Ucitelj: Ima!
Redovnik: A kada ce postati Buda?
Ucitelj: Kad padne nebo!
Redovnik: A kad ce pasti nebo?
Ucitelj: Kad cempres postane Buda!
Buda-priroda je izvorna narav svih stvari. Pravi smisao zena je u zadobivanju uvida u citav univerzum onakav kakav jest, i u bivanju jednim sa istinom. Ova je istina oduvijek bila tu i bit ce ista za vremena koja dolaze.
Peic Mislav 4. razred KKG
